Kao što ste već mogli saznati drugdje, 11. veljače u Zagrebu se održava prvi ovogodišnji mini-Seedcamp. Ukratko, Seedcamp je inicijativa koju je pokrenula grupa britanskih investitora, a koja već četvrtu godinu traži kvalitetne tvrtke u tzv. seed fazi kako bi u njih investirala i pružila im priliku na međunarodnom tržištu. Seedcamp se prije svega orijentira na tehnološke projekte, a na njihovom Web siteu možete vidjeti detalje o procesu odabira i dosadašnjim dobitnicima.

Tvrtke s naših prostora dosad su imale određen uspjeh na Seedcampu, pa je tako ljubljanska Zemanta dobila investiciju 2007, dok je prošle godine zagrebački Shout’Em ušao u finalnu skupinu. Stoga, ako imate zanimljiv projekt za kojeg mislite da bi mogao biti zanimljiv na globalnom tržištu, požurite: prijave se zaprimaju do 27. siječnja, nakon čega slijedi odabir 20 projekata koji će se imati prilike predstaviti mentorima u Zagrebu.

Zagreb je svakako najpovoljnija prilika za hrvatske projekte da se predstave mentorima, no ukoliko i zakasnite to nije kraj svijeta: tijekom ove godine očekuju nas slični mini-eventi još i u Pragu, Barceloni, Parizu, Tel Avivu, Kopenhagenu, Berlinu i Londonu, a naposljetku tu je i središnji Seedcamp Week u Londonu, tradicionalno u rujnu.

New York Times je prije dva dana objavio odličan članak pod naslovom Finding Angel Capital, a Angelsoft blog iz njega izdvaja četiri najznačajnije poruke, koje vam prenosimo:

1. “Izbacite proizvod na tržište. Ništa ne prenosi vašu poruku jasnije od redovnog prihoda.”
2. “Ne tražite novac od drugih dok nite potrošili vlastiti.”
3. “Poslovni plan koji pokazujete potencijalnim ulagačima mora biti kratak i jasan.”
4. “Istražite svaku opciju. Ako jedan poslovni anđeo kaže ne, tražite ga imena četvorice drugih anđela koji bi mogli reći da… Moj cilj je ostvariti stotinu kontakata kako bih dogovorio deset sastanaka iz kojih će proizaći tri prezentacije da nađem ulagača u jedan projekt.”
   

Corporate Finance konferencija održat će se 16. lipnja u hotelu Antunović (Zagrebačka avenija 100a) u Zagrebu, s početkom registracije sudionika u 8.15 sati. Dan kasnije, 17. lipnja slijedi vezano događanje, okrugli stol Private Equity & Venture Capital koji će se održati u prostorijama Hrvatske gospodarske komore, na adresi Rooseveltov trg 2 u Zagrebu, s početkom registracije sudionika u 8.15 sati.

Corporate Finance konferencija jedinstveno je okupljanje s ciljem pružanja dubljeg uvida u “M&A proces”, savjeta kako izbjeći padove u poslovanju te izvući maksimum iz transakcija. Rukovoditelji i stručnjaci s područja financija obratit će se sudionicima, dajući svoje analize i osobno viđenje trenutne situacije na tržištu s posebnim osvrtom na krizu koja i dalje pogađa domaće i svjetsko novčano tržište. Na koncu, stručnjaci za bankovno investiranje podijelit će svoja razmišljanja o mogućnostima za oporavak tržišta, kao i nužne promjene u njegovu ustroju.

Okrugli stol Private Equity & Venture Capital obuhvatit će teme izazova financiranja i restrukturiranja kompanija u doba ekonomske krize, uloge inovacija u postizanju kompetitivnosti u globalnoj ekonomiji, a o ulozi venture capitala i private equity u rastu kompanija govorit će nekadašnji ministar gospodarstva, Borislav Škegro iz Quaestusa.

Svima koji razmišljaju o tome kako mogu postati poslovni anđeli preporučujemo članak Paula Grahama pod naslovom How to Be a Business Angel. Naravno, ako vas taj članak učvrsti u toj ideji, slobodno se prijavite u CRANE.

… možete se prijaviti na neki od natječaja usmjerenih upravo prema ranim poduzetnicima, posebice na području visokih tehnologija.

Prije nekoliko dana na kontakt obrazac nam je stigao jedan upit za koji smo zaključili da bi ga bilo zanimljivo podijeliti sa svim čitateljima ovog sitea:

Recimo da ste Vi sad na mom mjestu — relativno ste mlad čovjek s iskustvom u određenoj branši ali bez poslovnog iskustva i bez sredstava za samostalno pokretanje posla a imate ideju i nekoliko kolega uz sebe koji smatraju da bi stvar mogla uspjeti, i sad, primjerice, od bankovnih kredita ste odustali jer da biste ih dobili praktički morate dokazati da vam oni uopće ne trebaju,a niti jedan od poslovnih anđela nije našao svoj interes u vašem projektu — što bi vi učinili dalje? Odustali od svega ili potražili ulagača na nekoj trećoj adresi? Ima li uopće još mogućnosti?

U svakom slučaju, najkonkretniji savjet je: ne odustajati. To što je s jedne strane stigao negativan odgovor ne znači da ideja neće nikoga zainteresirati — bitno je raditi na ideji i prilagođavati je da privuče investitore, ali još više i klijente.

Najvažnije je da dobro sjednete i razmislite što vam je točno potrebno kako biste počeli stvarati prihod vašom poslovnom idejom. Ne koliko vam treba novca, već na koje sve načine možete početi djelovati a da su vam troškovi što manji: možda možete raditi od kuće umjesto iz posebnog ureda, možda možete nekoliko mjeseci preživjeti bez plaća dok razvijate prototip, možda možete nužnu opremu posuditi ili unajmiti umjesto kupovanja, a neophodne usluge dobaviti uz odgodu plaćanja (primjerice možda imate prijatelja koji vam može napraviti Web dizajn, a platit ćete mu kad ćete moći), itd.

Naravno neke branše — kao softver i Web — tu imaju prednosti jer je ključna komponenta znanje, pa ako znate programirati jedini obavezan trošak su struja, Internet i vaše vrijeme. U nekim slučajevima postoji skupa oprema i drugi troškovi, pa su takvi projekti problematičniji, no i tu se može pokušati naći nekakvo rješenje.

Najvažnije je da pokušate postići što više trošeći što manje, i na taj ćete način zainteresirati investitore — bili oni poslovni anđeli ili venture kapital. Također je korisno ako svojim projektom ciljate i na međunarodno tržište, je tada niste vezani samo na investitore koji djeluju u Hrvatskoj.

Dosta je važno i kako ćete postaviti svoj poslovni model i plan, te kako ćete se predstaviti ulagačima. Malo tko će vidjeti ideju i odmah se oduševiti — investitore prije svega zanimaju ljudi, njihova želja za uspjehom projekta i usredotočnost, jer ljudi su ti koji takav projekt ostvaruju.

3. listopada u Pragu se održava konferencija pod naslovom EASY Central Europe Investment Marketplace — nažalost službeni Web site je pomalo štur, no više možete saznati u pozivnici za poduzetnike.

Za poduzetnike koji tek pokreću svoje poslovne poduhvate zanimljivo je da će 30 poduzetnika iz srednje i istočne Europe dobiti priliku prikazati svoje tvrtke pred više od 150 ulagača — poslovnih anđela, VC-a i drugih — koji ulažu pravo u takve tvrtke. Procedura za prijavu je sljedeća:

1. Prijavite se (besplatno) kao poduzetnik na www.easyentrepreneurscee.eventbrite.com
2. Popunite obrazac koji se može skinuti ovdje, te ga pošaljite emailom do 10. rujna 2008. godine.

Od pristiglih prijava biti će odabrano 30 projekata koji će moći prikazati svoju ponudu na izlagačkim mjestima, dok će njih 15 (od 30) imati priliku održati petominutnu prezentaciju.

U nešto više od mjesec dana od kako je CRANE službeno predstavljen i od kad je postavljen obrazac za prijave, na njega je pristiglo gotovo pedeset projekata. Taj solidan broj projekata pokriva razne branše i stupnjeve razvoja tvrtke, a i same prijave se međusobno drastično razlikuju: od detaljno razrađenih poslovnih planova do golih ideja, od tehnološki zahtjvnih rješenja do tradicionalnih zanata, od planova za svjetskom dominacijom do susko specijaliziranih tržišta.

No, analizirajući pristigle prijave uočili smo nekoliko obrazaca koji se često ponavljaju, pa ćemo u ovom članku razmotriti te obrasce i istaknuti kako se oni mogu izbjeći. Najčešće se radi o tome da poduzetnik ne razumije neko od pitanja iz obrasca — teško je reći da li zbog neznanja ili brzopletosti — pa je njegov odgovor promašen i potpuno beskoristan poslovnim anđelima koji će analizirati pristiglu prijavu.

Poslovni model

Najbolji primjer toga je pitanje koje glasi “Opišite svoj poslovni model, odnosno koje izvore prihoda planirate.” U iznenađujuće velikom broju slučajeva poduzetnik u odgovoru navodi investitore, poslovne anđele i banke — kao da se pita kako će se financirati troškovi projekta. Vjerojatno je u određenom broju slučajeva u pitanju nesporazum, i poduzetnik je samo letimično pogledao pitanje, no u dosta slučajeva je iz odgovora na ostala pitanja jasno da poduzetnik ustvari nije ni razmišljao o izvorima prihoda, već samo o tome kako prikupiti novce za ostvarenje svog sna. Međutim, ulagačima je vrlo bitno da poduzetnik ima jasnu ideju na koji način će se njegova ideja monetizirati i otkud će stizati prihodi, jer oni su i osnovni razlog zašto se neki posao uopće i pokreće.

Tržišni problem

Jednako velik — ako ne i veći — broj poduzetnika na jednako krivi način odgovara na pitanje “Opišite ukratko problem kojeg vaš projekt rješava.” Ustvari ovdje imamo dvije uobičajene greške: prva je kad se detaljno opisuje kako se problem rješava umjesto koji problem je uopće u pitanju, a druga je kad se navodi da projekt rješava neki veliki društveni problem poput nezaposlenosti ili gladi u svijetu.

Ova prva greška u pravilu ukazuje na to da poduzetnik uopće nije razmišljao o komercijalnom smislu ili budućnosti projekta, već mu je samo bitno da “ostvari svoj san”; takvim pristupom vrlo će se teško privući interes poslovnih anđela ili drugih investitora, kojima je važno da projekti u koje ulažu budu komercijalno uspješni. Slično tome, ova druga pogreška također ne povećava interese ulagača, kojima širi društveni interes nije osobito značajan faktor — naravno, ukoliko neki komercijalni projekt doprinosi i na toj razini to može biti dodatni plus, ali teško će biti jedini motiv.

Kad u obrascu pitamo za problem, pritom mislimo na problem koji imaju potencijalni kupci/klijenti/korisnici a kojeg vaš projekti/proizvod može riješiti. Npr. problem “naliv-pera često cure” doveo je do izuma kemijske olovke; problem “sučelje mobitela je neintuitivno i ružno” doveo je do stvaranja iPhonea, a problem “da bih našao sajt koji tražim putem Web tražilice moram se probijati kroz desetke nerelevantnih linkova” proizveo je Google. Ako ste u stanju dobro definirati problem kojeg ciljate, bit će vam lakše definirati i potencijalno tržište, i marketinšku i prodajnu strategiju, i poslovni model. U svakom ratu najvažnije je dobro poznavati neprijatelja — a vaš “neprijatelj” nisu vaši korisnici, pa ni konkurencija, već problem kojeg rješavate korisnicima.

Poslovni plan i ostala dokumentacija

Vrlo mali broj prijava koje smo dosad zaprimili posjeduju ikakvu prateću dokumentaciju — čak i oni koji su već izašli na tržište i ostvaruju određenu dobit. Naš obrazac sadrži polja za upload četiri oblika dokumentacije: kompletan poslovni plan, financijski plan, prezentacija i ostala dokumentacija. Bilo koji od ovih dokumenata značajno doprinosi interesu ulagača, jer pokazuje da je poduzetnik uložio bar malo truda u analizu i razradu svoje poslovne ideje. U mnogim slučajevima, posebice kad je riječ o projektima u fazi ideje ili razvoja prototipa, kompletan poslovni plan je vjerojatno nepotreban, no okvirna prezentacija (u obliku PowerPoint ili PDF slajdova koji sažeto izlažu ideju i tim iza nje), te jednostavna financijska projekcija (ništa kompleksnije od tablice u kojoj se razlažu planirani troškovi i prihodi u razdoblju od jedne do tri godine u budućnost) mogu značajno olakšati investitoru razumijevanje projekta i time potaknuti njegov interes. Dapače, dobra izrađena kalkulacija prije svega će samom poduzetniku reći ima li njegov projekt smisla ili se radi tek o zidanju dvorca na oblaku.

Konkurencija

Još jedan detalj koji nam je upao u oči jest da brojni poduzetnici na pitanje o konkurenciji odgovaraju u stilu “konkurencije nema, mi smo jedini na tržištu”. To je vrlo čest stav posebice među poduzetnicima koji nisu dovoljno analizirali svoj projekt — naime, konkurencija uvijek postoji. Može se reći da ako niste pronašli apsolutno nikakvu konkurenciju, to može jedino značiti jednu od dvije stvari: ili jednostavno ne poznajete dovoljno dobro svoje tržište (što je znak neozbiljnog poduzetnika i sigurno neće izazvati interes ulagača), ili je vaš projekt toliko nov i originalan da će trebati puno vremena (i novca) da ga tržište prihvati. A u praksi je to gotovo uvijek prvi slučaj, jer su toliko napredne inovacije izuzetno rijetke.

Poduzetnici često misle da će investitora lakše zainteresirati ako im projekt prikažu u što boljem svjetlu, kao “instant success” koji je toliko poseban i specifičan da će uspjeti čim se pokrene. Iz tog razloga naginju tome da preusko gledaju tržišni krajolik, te im lako promakne stvarna konkurencija. Ako recimo proizvodite i prodajete kemijske olovke, vaši konkurenti nisu samo drugi proizvođači kemijskih olovaka, već i proizvođači običnih olovaka, naliv-pera, pa čak u ekstremnom slučaji i autolakova u spreju — dakle svega što se koristi za pisanje. Čak indirektno možemo reći da je vaša konkurencija sve što služi čovjeku da bi svoje misli pretočio u trajan medij kojim ih može komunicirati s drugima — uključujući diktafone, računala i tome slično — to to bi ipak bilo ekstremno. Stoga je vrlo važno biti svjestan svoje uloge i položaja na tržištu — to se naziva tržišno pozicioniranje i jedan je od ključnih elemenata modernog poslovanja.

I za kraj, uočili smo da je jedan dio zaprimljenih projekata praktički neupotrebljiv poslovnim anđelima. Ne zato što je riječ o lošim projektima — dapače, neki od njih imaju veliki potencijal mjesečnih prihoda — već što ne postoji vidljiv način da ih se monetizira na način koji je zanimljiv poslovnim anđelima, a to je akvizicija u roku od nekoliko godina. Takva vrsta projekata naziva se lifestyle business, a da ne ulazimo u previše detalja upućujemo vas na članak Jasona Schwartza na tu temu.

Ovih dana smo obrazac za prijave učinili puno detaljnijim i konkretnijim, tako da sad sadrži niz pitanja koja će omogućiti da prijava bude bolje razrađena, te da naši članovi mogu kvalitetnije analizirati projekt i donijeti odluku o interesu za ulaganje.

Također smo uveli i stranicu Pitanja i odgovori, na kojoj se nalazi niz odgovora na općenita pitanja o djelovanju poslovnih anđela, ali i na konkretna pitanja koja nam stižu putem obrasca za kontakt.

Tijekom konferencije Web.Start, održane u Zagrebu 8. i 9. svibnja 2008. godine, hrvatska mreža poslovnih anđela CRANE imala je svoje prvo službeno predstavljanje javnosti. Prezentaciju je održala Ivana Maršić iz Agencije za poticanje izvoza i ulaganja, a brojna publika je pokazala dosta zanimanja za ovu inicijativu.

Ovdje vam donosimo i slajdove korištene prilikom prezentacije:

| View | Upload your own